U novom broju časopisa Public Sector Economics Mislav Brkić analizira fiskalna kretanja i čimbenike koji su potaknuli smanjenje omjera javnog duga i BDP-a u državama članicama EU-a nakon pandemije, s naglaskom na ulogu primarnih suficita i učinka „grude snijega”. Analiza pokazuje da je povoljan učinak „grude snijega”, koji odražava pozitivnu razliku između nominalnih stopa rasta i prosječnih kamatnih stopa na javni dug, bio ključni čimbenik povoljnog kretanja omjera duga. U radu se također razmatraju izazovi i nepovoljni šokovi u razdoblju nakon pandemije koji su izvršili pritisak na nacionalne proračune i tako pridonijeli nastavku primarnih deficita u tom razdoblju.
Eva Horvat, Zrinka Orlović Altabas i Davor Zoričić analiziraju riziku prilagođenu uspješnost mirovinskih fondova u šest zemalja na temelju njihovih Sharpeovih omjera. Uzorak obuhvaća četiri bivša tranzicijska gospodarstva – Hrvatsku, Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku – te Švedsku, koje zajedno predstavljaju države članice EU-a obuhvaćene skupom podataka, dok je Čile uključen kao nečlanica EU-a kako bi se osigurao međunarodno uravnoteženiji uzorak. Rezultati empirijske analize pokazuju da se uspješnost mirovinskih fondova u kategorijama rizika A i B statistički značajno razlikuje samo u slučajevima kada usporedba u parovima uključuje Hrvatsku. Pri usporedbi kategorija rizika A i B unutar pojedine zemlje, statistički značajna razlika utvrđena je samo u Bugarskoj.
Robert J. Sonora i Josip Tica istražuju reakcije kućanstava na zdravstvene preporuke javnih politika tijekom pandemije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Pritom koriste podatke o mobilnosti i indekse strogosti javnih politika kako bi procijenili prilagođivanje ponašanja pojedinaca tijekom vremena promjenama pandemijskih javnih politika. Rezultati pokazuju da su pojedinci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji u početku smanjili svoju mobilnost više nego što su to nalagale uvedene mjere, dok su u Srbiji reakcije u ponašanju u početku zaostajale za razinom koju su implicirala ograničenja. Općenito, rezultati upućuju da su reakcije na pandemijske javne politike dinamične te oblikovane neizvjesnošću, inercijom u ponašanju te učestalošću i složenošću promjena javnih politika.
Dušan Pavlović, Živko Bojović i Vojin Šenk analiziraju strukturnu informacijsku asimetriju između vlada i građana u pogledu javne potrošnje te ograničenja postojećih okvira transparentnosti javnih financija. Razvijaju konceptualni model „duboke transparentnosti” koji povezuje dodjele proračunskih sredstava s podacima o izvršenju proračuna u stvarnom vremenu, koristeći tehnologije otporne na neovlaštene izmjene, poput WORM pohrane i blockchaina, čime se građanima omogućuje provjera javne potrošnje i praćenje sredstava do njihovih krajnjih primatelja. Model upućuje da bi takav pristup mogao ojačati fiskalnu odgovornost i smanjiti prostor za klijentelizam, korupciju, ali i sustavno iskorištavanje države u koruptivne svrhe.
Guillermo Peña analizira metode primjene PDV-a na kreditno-depozitno posredovanje, pri čemu se bavi tehničkim poteškoćama povezanima s oporezivanjem pojedinačnih transakcija koje su dovele do izuzeća financijskih usluga od PDV-a u većini zemalja. Razvija jedinstveni okvir koji objedinjuje postojeće pristupe u jednu formulaciju te uvodi novu klasifikaciju na temelju prikrivenih (shadow) ili implicitnih cijena. Rad također izvodi dvije nove varijante metode mobilnog omjera za pojedinačne transakcije, koje se temelje na prikrivenim ili „eksplicitno izvedenim” implicitnim cijenama, čime se unapređuju postojeće metode i odgovara na njihove ranije kritike.
Public Sector Economics ove godine obilježava 50 godina redovitog izlaženja. U časopisu se objavljuju teorijski, empirijski i policy članci iz područja ekonomike javnog sektora koji analiziraju ulogu i funkcioniranje javnog sektora na makroekonomskim, sektorskim i mikroekonomskim razinama, u razvijenim i u tržištima u nastajanju. Indeksiran je u relevantnim domaćim i međunarodnim bazama podataka – uključujući Web of Science i Scopus – te se ubraja među vodeće u području društvenih znanosti u Hrvatskoj prema kvaliteti sadržaja, recenzentskom postupku, dostupnosti i vidljivosti znanstvenoj i stručnoj zajednici, te uredničkom radu.