Reforme mirovinskih sustava, osobito one kod kojih se podiže dobna granica za odlazak u mirovinu, među najčešće su raspravljanim mjerama javnih politika. Iako su zbog starenja stanovništva ključne za fiskalnu održivost, takve reforme često nailaze na otpor javnosti.

Na virtualnom predavanju održanom 29. listopada 2025., u organizaciji Instituta za javne financije, Hermes Morgavi (OECD, Pariz, Francuska) predstavio je svoj članak objavljen u časopisu Public Sector Economics o učincima podizanja dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu.

U članku je predstavljen novi empirijski model koji kvantificira utjecaj povećanja zakonske dobi za umirovljenje na zaposlenost starijih radnika u zemljama OECD-a. Nadovezujući se na prethodna OECD-ova istraživanja, model uvodi nekoliko važnih inovacija. Za razliku od tradicionalnih modela koji uspoređuju više zemalja u kojima se obično podcjenjuju učinci politika, novi model nudi fleksibilniji i vjerodostojniji način procjene mirovinskih reformi kada mikropodaci nisu dostupni. Premošćivanjem jaza između analiza na razini pojedinačnih zemalja i onih koje obuhvaćaju više zemalja, model pruža donositeljima politika precizniju osnovu za predviđanje učinaka povećanja dobi za umirovljenje na tržište rada te za oblikovanje reformi koje promiču fiskalnu održivost i dulji radni vijek.

Rezultati pokazuju da podizanje dobne granice povećava stopu zaposlenosti starijih radnika u većoj mjeri nego što se ranije smatralo. Taj učinak znatno se razlikuje među zemljama, a ovisi o demografskoj strukturi, postojanju mogućnosti prijevremenog umirovljenja te ulozi privatnih mirovinskih fondova.

Predavanje je moderirala Matea Cvjetković, istraživačica u Institutu za javne financije, a dostupne su snimka i prezentacija.