Na virtualnoj prezentaciji Instituta za javne financije, održanoj 12. studenoga 2026., Mislav Brkić (Hrvatska narodna banka) predstavio je članak objavljen u časopisu Public Sector Economics u kojem analizira fiskalna kretanja u državama članicama EU-a u postpandemijskom razdoblju. 

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa gospodarstvo EU-a nekoliko je godina bilo obilježeno snažnim oscilacijama u stopama gospodarskog rasta i inflacije, što su pratila jednako snažna kretanja udjela javnog duga u BDP-u. Udjeli duga naglo su porasli tijekom razdoblja krize, ali su se nakon ponovnog otvaranja gospodarstava i njihovog oporavka brzo smanjili.

Cilj je rada utvrditi ključne čimbenike koji su državama članicama EU-a omogućili brzo smanjenje povišenih udjela javnog duga u BDP-u tijekom 2021. – 2023. Konkretno, dekompozicijom godišnjih promjena udjela duga u BDP-u rad utvrđuje je li brzo smanjenje udjela duga država članica nakon pandemije prvenstveno bilo posljedica promišljenih fiskalnih politika ili povoljnog učinka „grude snijega“ (snowball effect), odnosno pozitivne razlike između nominalnih stopa rasta i prosječnih kamatnih stopa na javni dug.

Analiza pokazuje da je učinak „grude snijega“ bio ključan čimbenik. Snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, zajedno s visokom inflacijom, pridonio je neuobičajeno visokim stopama rasta nominalnog BDP-a. Istodobno, efektivne kamatne stope na dug rasle su znatno sporije zbog razmjerno stabilnih dugoročnih inflacijskih očekivanja i povoljne ročnosti duga država članica. Sve je to utjecalo na velike pozitivne razlike između stope rasta i kamatne stope, što je stvorilo snažan i povoljan učinak „grude snijega“.

S druge strane, primarni saldo nije značajnije utjecao na smanjivanje duga, jer je većina država članica u razdoblju nakon pandemije bilježila primarne deficite. Ipak, protucikličnim ponašanjem u vrijeme nepovoljnih šokova fiskalna je politika neizravno pridonijela pozitivnoj razlici između stope rasta i kamatne stope koja je smanjila udjele duga.

Predavanje je moderirao Luka Draganić, istraživač u Institutu za javne financije, a dostupne su prezentacija i snimka.