U novome broju Osvrta Instituta za javne financije Romario Marijanović pokazuje da se slika financijskog opterećenja turističkih lokalnih jedinica mijenja kada se, uz stalne stanovnike, u obzir uzmu i turisti kao korisnici lokalnih usluga i infrastrukture. Iako turistički intenzivnije jedinice u prosjeku imaju veće prihode i rashode po stalnome stanovniku, razlike u odabranim rashodima znatno se smanjuju kada se među potencijalne korisnike uključe i turisti.
Analiza obuhvaća 381 hrvatski grad i općinu za koje su dostupni podaci o turističkim noćenjima u 2025. godini. Turistički intenzivnije lokalne jedinice ostvaruju veće prihode, osobito od poreza, pristojbi i naknada te imovine. U skupini s najvišim turističkim intenzitetom fiskalni je kapacitet po stanovniku oko 2,6 puta veći, dok su ukupni rashodi oko 1,8 puta veći nego u skupini lokalnih jedinica s najnižim turističkim intenzitetom.
Međutim, usporedba prema broju stalnih stanovnika ne daje potpunu sliku jer lokalne usluge koriste i turisti. Zato su posebno analizirani rashodi za zaštitu okoliša te usluge unapređenja stanovanja i zajednice. Kada se ti rashodi promatraju po broju stalnih stanovnika, u turistički najintenzivnijim jedinicama oni su oko 81% veći nego u turistički najmanje intenzivnim jedinicama. Kada se, međutim, u broj korisnika uključe i turisti, razlika se znatno smanjuje na oko 17%.
Autor stoga ističe važnost uključivanja turista u procjenu rashoda turističkih lokalnih jedinica što može pridonijeti realnijoj procjeni potreba za financiranjem lokalnih usluga te se primijeniti i na druge usluge koje koriste i stalni stanovnici i turisti.
Osvrt je nastao u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj – trenutno stanje, izazovi i moguća rješenja.
Objava za medije
Foto: Canva